Um IceSave

Um IceSave

Sigurinn ķ IceSave deilunni fór fram śr björtustu vonum. Hann er algjör. ESB og ESA lįtin borga mįlskostnaš Ķslendinga. Žetta eru aušvitaš fagnašarefni fyrir alla žjóšina. Einnig fyrir skattborgara ķ öšrum löndum, lķka Bretlandi og Hollandi. En žetta er einnig tilefni til aš staldra viš og skoša mįliš ķ ljósi žeirrar atburšarrįsar sem fór ķ gang viš hrun ķslensku bankanna. Um hvaš snérist IceSave mįliš ķ raun og hvaš olli žeim hatrömu deilum į Ķslandi sem uršu til žess aš haldnar vor tvęr žjóšaratkvęšagreišslur, žęr fyrstu ķ sögu landsins?

Um hvaš snérist mįliš?

Ķ fyrst lagi snérist žetta ekki um žaš hvort Bretar og Hollendingar fengu borgašar žęr innistęšur sem voru į reikningunum. Fyrir lį mat į eignum žrotabśs Landsbankans žegar viš gerš fyrsta samningsins (Svavarssamningsins) žar sem gert var rįš fyrir aš eignir dygšu fyrir a.m.k. 80% heildar skuldarinnar.

Žetta er fyrst og fremst deila um hver borgar, en ekki hvort borgaš sé. Spurt er hvort ķslenska rķkiš (ž.e.a.s. skattborgarar Ķslands) eigi aš borga skuldir einkabanka eša hvort žrotabś hans eigi aš gera žaš.

Ķ öšru lagi er žetta spurning um hvort borga eigi upphęš sem nemur lįgmarksinnistęšu-tryggingu eša allar innistęšurnar til fulls.

Ķ žrišja lagi er žetta spurning um hvort borga eigi vexti af upphęšinni ešur ei og žį hve lengi.

Ķ fjórša lagi var spurt um hvenęr į aš borga.

Afstaša deiluašila

Afstašan var žannig ķ žessum mįlum:

Hver borgar:

Ķsland segir: žrotabśiš borgar, ekki ķslenska rķkiš.

Bretar, Hollendingar, ESB og fleiri segja: ķslenska rķkiš borgar.

Hve mikiš į aš borga:

Ķsland segir: innistęšueigendur fį allan forgang umfram ašra kröfuhafa bankans. Upprunalegt mat var aš žetta myndi duga fyrir um 80-90% af allri upphęšinni, en lįgmarkstryggingin var um 50% af heildinni. Nżjustu tölur sega aš žetta dugi fyrir um 112% af allri upphęšinni, ž.e.a.s. 12% verša afgangs upp ķ kröfur sem teljast ekki til forgangskrafna.

Bretar, Hollendingar, ESB og fleiri segja: borgiš lįgmarkiš strax (50%). Žrotabśiš borgar svo eins mikiš og hęgt er af žeim peningi sem veršur afgangs og til skiptis milli innistęšueiganda og annarra kröfuhafa.

Hvaš um vexti:

Ķsland segir: borgum vexti fyrir 6 mįnuši en ekki meir.

Bretar, Hollendingar, ESB og fleiri segja: borgiš vexti žar til allt hefur veriš greitt.

Hvenęr į aš borga:

Ķsland segir:uppgjör žrotabśsins veršur aš hafa sinn gang og borgaš veršur śr žvķ eins hratt og aušiš er

Bretar, Hollendingar, ESB og fleiri segja: borgiš strax įn tillits til efnahagshrunsins į Ķslandi, enda Bretar og Hollendingar bśnir aš leggja śt fyrir žessu.

Nišurstaša

Hver borgar?

            Žrotabśiš borgar, ekki ķslenska rķkiš

Hve mikiš er borgaš?

100% innistęšna verša borguš og afgangur notašur til aš borga upp ķ almennar kröfur. Forgangur innistęšueiganda tryggir aš žeir fį allt sitt til baka.

Hvaš um vexti?

Žrotabśiš borgar vexti fyrir 6 mįnuši.

Hvenęr berast greišslurnar?

Žegar hafa um 45% af heildinni veriš borgašar, ž.e.a.s. um 90% af lįgmarks-tryggingunni. Meira er į leišinni og žaš breytist ekki žrįtt fyrir dóminn.

Hagur Ķslands liggur fyrst og fremst ķ žvķ aš skattborgarar losna viš rķkisįbyrgš og vaxtagreišslur af lįnum til rķkissjóša Bretlands og Hollands sem annars hefšu komiš til vegna krafna um greišslur strax auk vaxta af lįni sem hefši žurft aš taka til aš geta greitt strax. Sį aukakostnašur hefši getaš numiš allt aš 20% af landsframleišslu Ķslendinga.

Atbušarrįsin

Ķ kjölfar ašgerša Ķslendinga ašra vikuna inn ķ október 2008 til aš taka yfir Ķslandsbanka og Landsbankann beittu Bretar hryšjuverkalögum į Ķsland til aš taka yfir śtibś Landsbanka ķ Bretlandi en einnig dótturfyrirtęki Kaupžings žar ķ landi, ž.e.a.s. bankann Singer & Friedlander.

Ķsland var sett į lista meš Al Qaida og fleirum af žvķ saušarhśsi. Allar millilanda-greišslur til og frį Ķslandi voru stöšvašar. Innistęšur ķslenskra fyrirtękja ķ Bretlandi voru frystar. Utanrķkisvišskipti Ķslendinga voru stöšvuš og landiš ķ raun sett ķ eins konar fjįrhagslega herkvķ. Śtlit var fyrir vöruskorti og neyš į landinu sem er mjög hįš innflutningi varšandi helstu naušsynjar.

Žessar ašgeršir eru meš eindęmum gagnvart ‚vinažjóš‘ sem var ķ miklum vanda. Žęr eru mér enn óskiljanlegar žrįtt fyrir tilraunir Alistair Darlings til aš réttlęta žęr. Ekki er ólķklegt aš öll kurl séu ekki komin til grafar ķ žessu mįli. Vera mį aš eitthvaš sem enn hefur ekki veriš upplżst liggji aš baki.

Ķ kjölfar ašgerša Breta stóš Ķsland skyndilega frammi fyrir žvķ aš vera algjörlega einangraš į alžjóšavettvangi. Gamlar og nįnar bandalagsžjóšir eins og t.d. Noršurlöndin stóšu ķ besta falli hlutlausar hjį į bak viš Breta sem beittu sér aš fullu įsamt Hollendingum innan ESB, Alžjóša gjaldeyrissjóšsins og vķšar til aš lįta kné fylgja kviši gagnvart Ķslendingum. Okkur voru allar bjargir bannašar. Jafnvel tilraunir okkar til aš fį réttmęta ašstoš frį žeim sem į aš veita ašstoš ķ fjįrmįlaįfalli sem žessu, ž.e.a.s. Alžjóša gjaldeyrissjóšinum voru stöšvašar eša tafšar af hįlfu stjórnarmanna Breta ķ sjóšinum.

Ķslandi var meinaš aš fara meš mįliš fyrir dómstóla.

Ķsland var beitt fjįrkśgun.

Ķslandi var meinuš ašstoš frį AGS.

Bretar meš Gordon Brown og Alistair Darling ķ broddi fylkingar voru meš yfirlżsingar um gjaldžrot landsins, aš landiš stęši ekki viš skyldur sķnar į alžjóša vettvangi, óheišarleika og/eša vanhęfi ķslenskra stjórnmįla og embęttismanna auk žess sem landiš og rķkisstjórn žess var į lista yfir hryšjuverkasamtök sem refsing lęgi viš aš eiga samskipti viš.

Ķslenska žjóšin var furšu lostin. Hvaš var aš gerast? Frišsöm žjóš sem ekki einu sinni er meš eigin her stóš allt ķ einu frammi fyrir žvķ aš vera mešhöndluš eins og hryšjuverka-menn sem stašnir hafa veriš aš verki. Og ekki mįtti einu sinni fara meš mįliš fyrir dómstóla. Og allir žeir sem viš töldum vera vinažjóšir okkar voru ķ besta falli hlutlausir ķ fjarska. Žaš rķkti einhver mśgęsing utan landsteinanna. Žaš var hrękt į Ķslendinga į götum erlendis. Žeir voru reknir śt śr verslunum. Og mśgur žjóšanna meš Breta undir forystu Gordon Browns ķ broddi fylkingar tók lögin ķ eigin hendur og meinaši Ķslendingum aš sękja rétt sinn.

Žetta var efnahagslegt strķš!

Ķslensku rķkisstjórnirnar sem glķmdu viš vandann (žęr uršu žrjįr) tóku į honum af undrun en stillingu. Žetta var aušsjįanlega pólitķskt strķš og Ķsland stóš eitt į móti heiminum. Stašan var vonlaus enda varš landiš aš geta stundaš višskipti viš śtlönd.

Fįeinir ašilar sżndu landinu vinįttuvott og samstöšu. Fęreyjar lofušu aš veita okkur lįn. Pólland kom einnig til. Noršurlöndin lofušu lķka, en einungis ef Ķsland „stęši viš alžjóšlegar skuldbindingar sķnar" eins og žeir oršušu žaš. Allir vissu aš įtt var viš skilning Breta og Hollendinga į žessu skuldbindingum.

Tilneyddir fóru Ķslendingar ķ samningavišręšur. Fyrst voru Brusselvišmišin svoköllušu  undir forskriftinni skilyršislaus uppgjöf Ķslendinga. Sķšar Svavarssamingurinn (sem m.a. fól ķ sér aš Bretar tóki Ķsland af lista yfir hryšjuverkalönd og frystingu eigna er aflétt) og loks Buchheit samningurinn. Sķfellt bötnušu žau kjör sem Ķslendingum bušust varšandi greišsluhraša og vexti. Tķminn leiš. Ķ ljós kom aš efnahagsįstandiš var ekki einskoršaš viš Ķsland heldur voru fleiri lönd ķ Evrópu ķ erfišri stöšu og žvķ varš erfišara aš halda žvķ fram aš vandinn einskoršašist viš „hryšjuverkarķkiš" Ķsland. AGS varš loks ekki stętt į žvķ lengur aš halda aftur af ašstoš og lįn til landsins fóru aš berast. Žjóšin vildi ekki lįta beygja sig žótt rķkisstjórnin sęi sig naušbeygša og hafnaši samningunum. Bretar og Hollendingar fóru meš mįliš fyrir dóm (aš formlegu frumkvęši ESA).

Upp var kvešinn dómur: Ķsland hafši rétt fyrir sér ķ nįnast öllum atrišum og var ķ fullum rétti. Sękjendur höfšu rangt fyrir sér og skulu auk eigin kostnašar viš mįlshöfšunina greiša allan kostnaš Ķslands viš mįlareksturinn.

Nokkrar spurningar um žessa atburšarrįs

Eftir standa nokkrar įleitnar spurningar.

Hvaš varš til žess aš svokallašar „vinažjóšir" fóru ķ efnahagslegt strķš viš Ķslendinga og reyndu aš kśga žį meš valdi til žess aš gefa eftir rétt sinn?

Hvaš varš til žess aš ašrar svokallašar „vinažjóšir" létu žetta višgangast?

Hvernig stendur į žvķ aš alžjóšlegar stofnanir eins og AGS lįta žvinga sig til žess aš sinna ekki skyldum sķnum gagnvart ašildaržjóšum?

Hvaš skżrir hryšjuverkalagaįrįs Breta į Ķsland?

Fyrir mér er žaš enn óskiljanlegt śt frį fyrirliggjandi upplżsingum hvers vegna Bretar beittu sér svo harkalega gagnvart Ķslendingum sem lķta į sjįlfa sig sem mjög nįna vinažjóš Breta. Hvaš liggur aš baki?  Eru einhverjar leyndar upplżsingar sem skżra žessi višbrögš?

Er žaš einungis brįšlyndi Gordon Browns og Alister Darlings ķ žeirri žröngu stöšu sem žeir stóšu ķ žegar breska bankakerfiš rišaši til falls sem leiddi žį til žessara višbragša?

Hvaš hefur žetta strķš kostaš Ķsland?

Į Ķsland einhvern kröfurétt į Breta vegna ašgerša žeirra?

Ķslensku fylkingarnar

Eins og įšur segir žį er ljóst aš ķslensku rķkisstjórnirnar žrjįr sem mešhöndlušu mįliš voru naušbeygšar til aš leita samninga til aš verjast efnahagslega įrįsarstrķši Evrópužjóša gegn landinu. En žaš var undarlegt hvernig aš žvķ var stašiš.

Fyrsta rķkisstjórnin, rķkisstjórn Geirs Haarde, sendi fjįrmįlarįšherrann į fund ķ Brussel žar sem śtlķnur naušarsamninga voru rissašar upp į minnisblaš. Svokölluš Brussel višmiš. Lengra nįši sś rķkisstjórn ekki aš taka mįliš, enda féll hśn žegar annar rķkisstjórnar-flokkanna hętti stušningi sķnum viš stjórnina.

Sį flokkur myndaši nęstu stjórn įsamt Steingrķmi J Sigfśssyni og félögum hans śr VG meš stušningi Framsóknarflokksins. Steingrķmur J og VG höfšu haft mikil orš um žaš aš žjóšin ętti ekki aš lįta beygja sig heldur standa saman sem einn mašur. Nżja rķkisstjórnin bošar gegnsęi ķ įkvaršanatöku og meira upplżsingaflęši. Hann lętur Svavar Gestsson leiša samninganefnd til aš ganga frį mįlinu.

Svo gerast stórmerkin og undarlegheitin.

Samningur veršur til (IceSave I) og er settur til samžykkis Alžingis.

Óséšur!

Ž.e.a.s. Alžingi įtti aš samžykkja samning sem fól ķ sér gķfurlegar skuldbindingar fyrir žjóšina til framtķšar, žar sem upphęšir voru ķ erlendum gjaldmišlum og stęrri en margföld fjįrlög rķkisins og žaš įtti žingiš aš gera įn žess aš fį aš sjį samninginn. Meira aš segja sumir rįšherrar įttu ekki aš fį aš sjį hann.

Undarlegt? Bošlegt? Įsęttanlegt? Ķ anda gagnsęis og upplżstrar įkvaršanatöku?

Sumir žingmenn stjórnarflokkanna voru tilbśnir til aš gera žetta. Steingrķmur J lagši mįliš svona fram fyrir žingiš. Hvaš veldur?

Sem betur fer voru til žingmenn sem ekki voru tilbśnir ķ svona vinnubrögš. Žeir voru einnig til innan stjórnarflokkanna og mešal rįšherra. Mótmęlin uršu hįvęr į žingi og utan žess.

Śr varš aš skoša mętti samninginn ķ lokušu herbergi.

Višbrögšin voru aš žingmönnum sem sįu samninginn og skynbragš höfšu į hann blöskraši og mótmęli uršu hįvęrari.

Samningurinn var geršur opinber og miklar deilur og umręšur eiga sér staš ķ žjóšfélaginu og į Alžingi. Varnarhópar almennings spretta upp eins og t.d. InDefence (sem upprunalega var stofnašur ķ október 2008 til aš mótmęla žvķ aš Bretar köllušu Ķslendinga hryšjuverkamenn) og Advice hópurinn. Steingrķmur J, Jóhanna of Össur beita sér af krafti fyrir samningunum. Einn rįšherra segir af sér til aš mótmęla vinnubrögšum annarra rįšherra ķ mįlinu.

Alžingi samžykkir samninginn meš semingi og meš fyrirvörum žrįtt fyrir hįvęr mótmęli almennings og minnihluta.

Bretar og Hollendingar hafna fyrirvörunum. Nż samningalota hefst. IceSave samningur nr. II veršur til og er samžykktur af Alžingi meš lögum. Almenningur er ęfur. 20% žjóšarinnar skrifar undir įskorun į forseta aš skjóta lögum um samninginn til žjóšaratkvęšis. 6.mars 2010: 98,1% kjósenda fella samninginn. Kjörsókn var 62,7%. Formenn rķkisstjórnarinnar męta ekki į kjörstaš.

Nż samningalota hefst og til veršur žrišji samningurinn, IceSave III, sem Alžingi samžykkir žrįtt fyrir hįvęr mótmęli. Forseti neitar aftur undirritunar eftir fjölda įskoranna og nż žjóšaratkvęšagreišsla fer fram. 9.aprķl, 2011: 59,8% segja nei. Kjösókn var 75,3%.

14.desember 2011: ESA stefnir Ķslenska rķkinu vegna mįlsins. Bretar, Hollendingar og ESB verša ašilar aš mįlinu gegn Ķslandi. Noregur og Lichtenstein verša ašilar aš mįlinu meš Ķslandi.

28.janśar, 2013: Ķsland sżknaš af öllum kröfum og ESA įsamt EU gert aš greiša mįlskostnaš Ķslands.

Spurningar um ferliš innanlands

Hvernig getur žaš veriš aš Steingrķmur J leggur samninginn fyrir Alžingi til samžykktar sem leynisamning ž.e.a.s. įn žess aš žingmönnum bjóšist aš sjį hann?

Hvernig getur žaš gerst aš žingmašur sem baršist hart gegn ytri žvingunum og talaši fyrir gagnsęi og samstöšu tekur svona einarša ašstöšu gegn gagnsęi og beitir sér fyrir žvķ aš lauma žvingununum į landsmenn?

Ķtrekaš var reynt aš fį rķkisstjórnina til aš samžykkja aš setja samningana ķ žjóša-ratkvęšagreišslu ķ staš žess aš reyna aš žvinga žį ķ gegnum žingiš. Meš žvķ hefšu žeir getaš rökstutt mįliš opinberlega fyrir almenningi og ķ žaš minnsta reynt aš fį meirihluta borgaranna til aš samžykkja aš bera byršaranar ķ ljósi ytri kśgana sem skįsta kost af tveimur illum: klyfjar af völdum efnahagslegs strķšs viš Evrópu eša efnahagslegar klyfjar af völdum samninganna.

Žótt ljóst sé aš Ķsland var beitt kśgun af ytri ašilum, hvers vegna stillir rķkisstjórnin sér upp sem bandamanni kśgaranna gegn žjóšinni ķ staš žess aš efla til samstöšu eša a.m.k. hlutleysis žegar kemur aš žvķ aš samžykkja gerša samninga?

Nišurstaša

Breska rķkisstjórnin kom svķviršilega fram gagnvart Ķslendingum žegar žeir sķšarnefndu voru ķ neyš og fullum rétti eins og dómurinn stašfestir.

Noršurlandažjóširnar brugšust okkur sem bandamenn gegn augljósri kśgun.

Margir žingmenn okkar brugšust ķ žessu mįli. Ekki vegna žess aš žeir reyndu aš semja ķ erfišri stöšu, heldur vegna žess hvernig žeir höndlušu samningana.  Sumir voru tilbśnir til aš samžykkja žį óséša sem gerir žį aš mķnu mati vanhęfa til aš gegna svo įbyršarmikilli stöšu sem žingseta er.

Sumir rįšherrar snérust algjörlega ķ yfirlżstri afstöšu sinni og framkomu gagnvart žjóšinni og reyndu aš leyna hana, žingmenn og ašra rįšherra upplżsingum. Žaš eru svik.

Mér kęmi ekki į óvart ef frekari upplżsingar ķ žessu mįli kęmu fram seinna meir sem skżra kynnu aš einhverju leyti višbrögš Breta og jafnvel annarra ķ žessu mįli.

29.1.2013

ŽHS


mbl.is Margir Bretar įnęgšir meš dóminn
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Frišrik Mįr

Góš samantekt hjį žér Žorsteinn, stiklaš į stóru en flest kemur fram sem skiptir mįli.

Žaš er skiljanlegt aš rķkisstjórnin žurfti aš sżna samningsvilja ķ byrjun og trślega hefši žetta ferli meira og minna įtt sér staš óhįš hverjir hefšu setiš ķ rķkisstjórn, en žaš sem er mér óskiljanlegt er öll leyndin ķ byrjun žegar įtti aš lauma žessum skuldaklöfum ķ gegnum žingiš og svo öll heiftin ķ gagnvart žeim sem ekki voru sammįla og žaš aš geta ekki unnt žjóšinni aš segja sitt įlit. Menn litu žetta tvennum augum, ég sjįlfur var sannfęršur aš rétt var af okkur aš hafna žessum samningum mešan öšrum žótti žaš vera lķfsspursmįl aš žiggja žaš sem aš okkur var rétt. Kannski er ég svona įhęttufķkinn aš žora aš hlusta į hjartaš ķ staš žess aš lįta mata mig į annara hręšsluįróšri, en eftir stendur sś spurning ķ hvaša klemmu voru Jóhanna og Steingrķmur, afhverju mįtti žetta ekki hafa sinn gang meš meirihluta žjóšarviljans žótt tępur vęri, afhverju öll žessi gķfulega reiši, meira aš segja vildi stór hluti žjóšarinnar henda forsetanum śt į hafsauga og töldu hann hęttulegan lżšveldinu. Manni dettur helst ķ hug aš bśiš hafi veriš aš rissa upp framtķšina fyrir Ķsland meš veru ķ EB og rįšamenn hreinlega heilažvegnir aš annašhvort geršum viš žaš sem okkur vęri sagt eša viš gętum étiš žaš sem śti frķs um ókomin įr. Kannski dįlķtil einföldun en sannleikur žarf aš koma fram fyrr en seinna žvķ višbrögš żmissa rįšamanna jašra viš landrįš og svik viš réttlętiš og žaš getum viš ekki sętt okkur viš.

Frišrik Mįr , 29.1.2013 kl. 13:00

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband